Kompleksnije zadatke podeli na više pod-zadataka – ukoliko se zadatak koji je pred tobom može podeliti na nekoliko pod aktivnosti, podeli ga jer ćeš tako smanjiti pritisak i stres koji izazivaju veliki zadaci.
Grupiši sitnije aktivnosti sličnog karaktera u jednu grupu - kada imaš nekoliko sličnih aktivnosti za koje znaš da neće oduzeti puno vremena, grupiši ih.
Trudi se da uvek planiraš da jednu aktivnost radiš u jednom trenutku. Rad na prvom zadatku mora biti neprekidan sve dok ga ne završiš. Nakon završetka prvog zadatka, isplaniraj pauzu od 3 do 5 minuta, kako bi imao vremena da procesuiraš urađeno. Nakon pauze, isplaniraj drugu aktivnost i nastavi tako dok ne popuniš dnevni raspored. Optimalno je napraviti predah posle pet ili šest aktivnosti. Nagradi sebe dužom pauzom, od 15 do 30 minuta.
Možda ti se čini da je pauziranje posle svakog zadatka suvišno, ali grešiš. Upravo ovaj mali predah će ti omogućiti da radiš produktivnije i kvalitetnije.
Ukoliko, iz bilo kog razloga, prekineš obavljanje zadatka koji je u toku, i prekid je duži od minuta, najbolje je da počneš sa zadatkom od početka. Ovim podsveno motivišeš sebe da se u potpunosti posvetiš aktivnosti koja je pred tobom i da se trudiš da je uvek završiš do kraja, pre bilo koje druge aktivnosti.