bookmate game
sr
Books
Goran Marković

Zavod

Poznati reditelj, pisac Beogradskog trija, i u ovom svom romanu ispričaće intrigantnu priču o poznatim žiteljima Beograda, služeći se pritom i rečju i slikom. Ovoga puta glavni protagonisti su psihijatar i pozorišni reditelj Hugo Klajn, pijanistkinja i muzikolog Stana Đurić i vlasnik i direktor „Politike“ Vladislav Ribnikar — priča o njihovim isprepletanim odnosima utoliko je zanimljivija što im se sudbine i karijere prelamaju kroz dve različite epohe, onu pre i onu posle Drugog svetskog rata. Njihovo delovanje, preživljavanje i borba za opstanak tokom rata, njihov snažan karakter i ugled koji su ponovo zaslužili i u novom društvenom poretku, odredili su dalji pravac njihovog života, na šta je donekle uticao i ljubavni zaplet o kojem je u ovom romanu reč.
Zavod, reč izabrana za naslov ovog romana, zapravo skraćeno ime Zavoda za lečenje hladnom vodom, elektricitetom, švedskom gimnastikom i masažom, koji je osnovan i koji je radio između dva svetska rata u Beogradu, bio je mesto gde su se prvi put sreli Hugo Klajn i Stana Đurić Ribnikar…
168 printed pages
Original publication
2024
Publisher
Laguna
Have you already read it? How did you like it?
👍👎

Impressions

  • b8974792761shared an impression6 months ago
    👍Worth reading

    Prelep roman

  • Davorshared an impression10 months ago
    👍Worth reading

    Odlicna knjiga.Nista manje se ne ocekuje od fenomenalnog gospodina Markovica.

  • DRAGANshared an impressionlast year

    Dobra

Quotes

  • b8549300597has quoted8 hours ago
    Када се суочимо са целим тим компликованим алхемијским процесом претварања живота у причу и људи у ликове, поставља се питање: зашто би то неко радио? Зар је потребно побећи од живота да бисмо смо га разумели? Мој одговор је – да.

    Постоје свари које не можемо осетити, схватити, прихватити све док се не одвоје од збиље и не постану прича, измишљотина, ако хоћете. Узмите, на пример, грчке митове. Свака од тих прича представља апсолутну измишљотину и, истовремено, апсолутну истину о свету у коме живимо
  • b8549300597has quotedyesterday
    Не апатрид у смислу „расељеног“ лица, емигранта који је, привремено или трајно, добровољно или принудно, ван своје домовине – таквих је било доста и међу нејеврејима – него апатрид у смислу: човек без патрије, човек коме је признато држављанство, али који отаџбину никад није ни имао.
  • b8549300597has quotedyesterday
    нису пронашли психоанализу, него се морало чекати на безбожног Јеврејина Сигмунда Фројда? Како то да је управо он могао да уради оно што миријаде других нису? Могао је зато што је био и Јеврејин и безбожан и слободан; што је као Јеврејин, попут огромне већине Јевреја свога времена, био апатрид.

On the bookshelves

fb2epub
Drag & drop your files (not more than 5 at once)