sr
Books
Džared Dajmond

Puške, mikrobi i čelik: Sudbine ljudskih društava

  • b9220997170has quoted3 days ago
    Lima pasulj, lubenica, krompir, plavi patlidžan i kupus spadaju u mnoge druge poznate biljne kulture čiji su divlji preci bili gorki ili otrovni, a čije su ponekad slatke jedinke, mora biti, rasle oko mesta na kojima su drevna tumarala vršila nuždu.
  • b9220997170has quotedlast year
    Danas zemlje s dugim istorijatom poljoprivrede i državne uprave kao jednog od plodova poljoprivrede imaju više prihode po glavi stanovnika nego zemlje s kratkom poljoprivrednom prošlošću i odskorašnjom državnom upravom, čak i kada ekonomisti unesu korekcije usled drugih promenljivih veličina. Posledice dužine poljoprivredne prošlosti veoma su velike.
  • b9220997170has quotedlast year
    Odgovor je vrlo neravnomerna raspodela u svetu životinjskih i biljnih vrsta koje je moguće pripitomiti. Te pripitomljive vrste bile su koncentrisane u devet međusobno nezavisnih područja iz kojih poljoprivreda vodi poreklo. Iz tih kolevki poljoprivreda se širila u druge oblasti, brže osom istok–zapad nego osom sever–jug. Kao ishod ovakvog istorijata poljoprivrede, razna područja sveta imala su po dužini trajanja vrlo različita iskustva sa složenim institucijama društava uređenih u državu. Državna uprava sa svojim pratećim ustrojstvima postoji već četiri hiljade godina u Grčkoj i Kini, ali svega tridesetak godina u nekim delovima Nove Gvineje.
  • b9220997170has quotedlast year
    Što će reći da je ishodišni uzrok složenih institucija poljoprivreda, iz koje su proistekle gusto naseljene sedelačke zajednice i viškovi hrane pogodne za skladištenje. Viškovima hrane moguće je prehranjivati ljude koji ne proizvode hranu, ali su specijalizovani za određene delatnosti,
  • b9220997170has quotedlast year
    u drevno doba, veliki deo Plodnog polumeseca i istočnog Sredozemlja, uključujući i Grčku, bio je obrastao u šume. Paleobotaničari i arheolozi objasnili su kako se taj region od plodne šumovite zemlje pretvorio u erodirano zemljište pod makijom ili pustinju. Njegove šume bile su krčene radi zemljoradnje, sečene su radi drvene građe, ogrevnog drveta ili proizvodnje gipsa. Zbog male količine kišnih padavina, te otuda i niske primarne produktivnosti (srazmerne kišnim padavinama), obnavljanje vegetacije nije moglo da ide ukorak sa uništavanjem, a naročito zbog preterane ispaše mnogobrojnih koza. Sa uklanjanjem drvnog i travnatog pokrivača, nastupila je erozija, a u dolinama se taložio mulj, dok je u sredini sa malom količinom kišnih padavina navodnjavana poljoprivreda dovodila do gomilanja soli. Ti procesi, koji su započeli u neolitu, produžili su se do novog doba.
  • b9220997170has quotedlast year
    Četvrti i poslednji niz činilaca čine razlike u veličini kontinenta ili u ukupnom broju stanovnika. Veća teritorija ili brojnije stanovništvo znače više potencijalnih izumitelja, više konkurentskih društva, više inovacija dostupnih za usvajanje – i veći pritisak da se one usvoje i sačuvaju, jer će konkurentska društva eliminisati ona društva koja to ne učine.
  • b9220997170has quotedlast year
    treći niz činilaca koji utiču na širenje između kontinenata, a mogu biti od pomoći i u stvaranju lokalnog fonda biljnih kultura, domaćih životinja i tehnologija. Lakoća širenja između kontinenata bila je različita jer su neki kontinenti bili izolovaniji od drugih.
  • b9220997170has quotedlast year
    Ali sličan razlog važi i za širenje tehnoloških novina, ukoliko bez ikakvih izmena najbolje odgovaraju specifičnim životnim sredinama. Širenje je bilo sporije u Africi, a naročito u Americi, zbog glavnih osa sever–jug, a i geografskih i ekoloških prepreka na tim kontinentima.
  • b9220997170has quotedlast year
    Zato se drugi niz sastoji od činilaca koji utiču na brzine širenja i seoba, koje su se veoma razlikovale od kontinenta do kontinenta. Brzine su bile najveće u Evroaziji zbog njene glavne ose istok–zapad i relativno umerenih ekoloških i geografskih prepreka. Taj razlog je očigledan kada su posredi kretanja biljnih kultura i domaćih životinja, koja veoma zavise od klime, a stoga i od geografske širine.
  • b9220997170has quotedlast year
    Zato se drugi niz sastoji od činilaca koji utiču na brzine širenja i seoba, koje su se veoma razlikovale od kontinenta do kontinenta. Brzine su bile najveće u Evroaziji zbog njene glavne ose istok–zapad i relativno umerenih ekoloških i geografskih prepreka. Taj razlog je očigledan kada su posredi kretanja biljnih kultura i domaćih životinja, koja veoma zavise od klime, a stoga i od geografske širine.
fb2epub
Drag & drop your files (not more than 5 at once)